Kafa na Balkanu

Kao sto svi znate, najzastupljenija kafa na Balkanu je “domaca” ili “turska”. Kada smo bili mali prva asocijacija na kafu je njena gorcina. Roditelji su nas ucili da se sprema sa secerom ili bez, da se kafa stavlja u toplu vodu ili hladnu, da se ceka 1, 2 ili 3 “kljuca”, i da se sluzi i maloj ili velikoj solji.

Sve je to pocelo kad je Ozdemir Pasa (Turski guverner Jemena) svoj proizvod predstavio Osmanskom cartrvu, pa zatim i sultanu. Sulejman Velicanstveni je prvi vladar koji se upoznao sa kafom u 16. veku. To pice je bilo izuzetno skupo i dozvoljeno iskljucivo visoj klasi, pa je i sam sultan imao svoje “kafe kuvarice” kako bi uzivao u tom magicnom napitku. Negde sredinom 1550. godine Turska ukida zakon o restrikciji kafe, tako da su svi mogli da je piju i polako zavrsava u domacinstvima, sto dalje uzrokuje otvaranje kafe kuca, slicno danasnjim kafeterijama.
Ko je radio u tim kafe kucama? Pa baristi ili ti “Kahveci Usta”. Kafa se “tucala” sa tuckovima i tako se dobijala bas sitna granulacija koja je mogla da se lepo promesa u vodi i izvuce sve iz nje.
Vecina Balkana je bila pod okupacijom Osmanskog Carstva tako da je kafa stigla i u nase predele. Tako da je tradicija spremanja preneta od barista koji su poceli da otvaraju kafe kuce po balkanu. 1656 godine Vezir Koprulu uzodi zakon o zatvaranju kafeterija, jer se smatralo da u tim kaficima nastaju bune i potencijalno pripremanje atentata na sultana.

A sad malo da promenimo temu i da se prisetimo nekih starih turskih ili balkanskih tradicija. Da li ste znali? Kada mlada dodje u kucu, mora napraviti kafu svekrvi, ako joj se ne svidi, bice osramocena kao i njena porodica. Pored toga mlada ce zasoliti solju mladozenji da bi se videlo koliko je zainteresovana, ako previse soli stavi daje do znanja da joj se mladozenja ne svidja, a ako malo soli stavi to znaci da stvari idu kako treba. Ako popije celu solju na “eks”, mladozenja dokazuje da je muzevan i moze je zaprositi.