Na kafi sa Jelenom Stanojević – Uređenje Kafeterija je u njenim rukama

Otvarajući objekte gotovo jedan za drugim, u prethodne tri godine Kafeterija je doživela neverovatan uspeh. Osim u kvalitetnoj kafi i velkom izboru ukusa iz svih krajeva sveta, većina gostiju u Kafeterija objektima uživa upravo u enterijeru.

Zato je prvi intervju na našem blogu urađen sa Jelenom Stanojević, mladom beogradskom arhitekticom, koja svojim idejama, talentom i sposobnošću za multitasking stoji iza uređenja svake od Kafeterija!

Svaka od sada već sedam Kafeterija u Beogradu i Novom Sadu nosi sopstveni pečat kada je reč o dizajnu i uređenju enterijera, čak i nameni kompletnog prostora, a ipak svaka jasno ukazuje da je reč o jednom brendu. Gde si pronašla inspiraciju za jedinstveni pečat koji si dala svakom objektu?

Posle završenog Arhitektonskog fakulteta određeno vreme sam provela usavršavajući se u oblasti upotrebe drveta u dizajnu enterijera, na Šumarskom fakultetu u Beogradu. Od tada drvo postaje glavna inspiracija i element, kojim se služim prilikom projektovanja enterijera. Zbog prijatnosti koji nam pruža prisutnost prirodnih materijala, odnosno drveta, enterijeri odišu toplinom i pristupačnošću što uvek postavljam pred sebe kao cilj. Sa druge strane inspiraciju tražim i u trenutnim tendencijama arhitekture, dizajna i umetnosti uopšte. Tako, u enterijerima koje radim, osim drveta i prirodnih materijala koristim se i sveprisutnim industrijskim elementima, betonom i čelikom kao deteljima koji će na izvestan način napraviti kontrast u prostoru. Zapravo je igra toplim i hladnim elementima ono što me inspiriše.

Svaki od objekata je različit po kvadraturi i rasporedu prostorija. Koja Kafeterija je bila najveći izazov za tebe? 

Najveći izazov je svakako bila prva Kafeterija na Dorćolu, ujedno i jedan od mojih prvih enterijera. Zadatak koji je bio postavljen pred mene nije bio nimalo lak. Prostor koji je do tada imao jako lošu reputaciju i izuzetno specifičan oblik trebalo je pretvoriti u topao i vizuelno prihvatljivi enterijer u kome će gostima biti prijatno da provode vreme tokom celog dana. S ove tačke gledišta, rekla bih da smo postigli i više od toga, budući da je ta Kafeterija do danas otvorila vrata za još novih šest.

Poslednji u nizu projekata je zgrada iz doba secesije u samom srcu prestonice. Osim vraćanja starog sjaja zgradi u centru grada, šta je bio cilj i najveći imperativ za tebe pri projektovanju Kafeterije Magazin 1907?

Zgrada Beogradskog Magazina je jedan od najznačajnijih objekata grada Beograda, kulturno dobro koje samo po sebi iziskuje poseban tretman prilikom projektovanja enterijera. Naime zgrada je projektovana kao prva robna kuća u Beogradu, pravi je biser iz doba secesije i stoga je i pristup u projektovanju i organizaciji novog enterijera bio drugačiji. Osnovni cilj bio je prilagoditi prostor novoj nameni pritom nenarušavajući izgled i funkciju objekta. Štaviše, manjim intervencijama, zgradi je vraćen prvobitni izgled, koji se kroz dugi niz godina narušio montažnim pregradama, oblogama, podovima i sličnim intervencijama. Prilagođavajući se savremenim tendencijama izgleda i namene robnih kuća ova arhitektonska građevina danas pod svojim krovom objedinjuje nekoliko funkcija i delatnosti od kojih je naravno dominantna funkcija prodaja i konzumacija kafe.

S obzirom na to da si i sama mlada mama, koliko je komplikovano uskladiti posao i u isto vreme biti posvećen deci i da li je uređenje prostora u centru grada negde imalo i za cilj da svakoj mladoj mami olakša i ulepša dan?

Uloga majke, u mom slučaju na izvestan način je doprinela i mom profesionalnom usavršavanju. Možda zvuči čudno, ali mišljenja sam da deca daju posebnu snagu i elan da određeni posao obavite brže i bolje. Tako je vreme posvećeno deci ili poslu u potpunosti usmereno ka jednom ili drugom, pa nema mesta za “prazan hod”. S tim u vezi, u Kafeteriji u Kralja Petra 16, na poslednjem spratu, posebnu smo pažnju posvetili roditeljima sa decom. Naime ne jednom mestu nalazi se deo za roditelje u kome mogu na miru da uživaju u kafi, kao i deo posvećen zabavi i igri dece. Osim klasične igraonice postoji i kreativna radionica za razvoj fizičkih, motoričkih i intelektualnih veština.